Odluka; SPF 30 ili SPF 50?
 

Ljeto se brzo približava. Misli nam već bježe na more, plažu, slobodno vrijeme, koje ćemo provesti vani. S veseljem zamijenimo zimsku odjeću s lakim ljetnim krpicama i većina od nas pritom poželi osunčanu, zdravu kožu. Postizanje »osunčane i ujedno zdrave« kože nije više tako jednostavno kao što je bilo u prošlosti. Još prije 30 godina bilo je zato dovoljno izležavanje na suncu kadgod  nam se prohtjelo, bez pravila in »dosadnih« pripravka za sunčanje.
Danas je situacija nažalost veoma drukčija. Zato moramo za zdravo sunčanje poštovati cijelu hrpu pravila.
Međutim, mislimo da ih se svakako isplati poštovati jer bez sunca ne možemo, pritom ne želimo oštetiti našu kožu, koja je naš najveći organ.

Koža je samostalan, no vrlo kompliciran tjelesni organ, koji u sebi sadrži mnogo funkcija kao što su: zaštita od utjecaja vanjskog okoliša, toplotna regulacija, izlučivanje, osjetilna funkcija, obrana od mikroba i virusa. Vjerojatno je većina od nas premalo svjesna njene zaštitne uloge i opasnosti, koje mogu oslabiti njenu funkciju. Sunčeve zrake mogu imati na kožu i cijeli organizam pozitivne i na žalost, negativne učinke.

Umjereno ispostavljanje suncu pozitivno utječe na organizam. Omogućava nastajanje D vitamina u koži i jača obrambenu sposobnost organizma, pozitivno utječe na naše psihičko i fizičko raspoloženje. 
Za dovoljnu tvorbu vitamina D dovoljno je već 10-15 minutna ispostavljenost nezaštićene kože suncu 2-3x tjedno. Kod starijih ljudi je nastajanje vitamina D odn. hormona D smanjeno zato su ponekad potrebni vitaminski dodaci.

Prekomjerno sunčanje može uzrokovati opekline, pjegavost, smanjenje elastičnosti i druga oštećenja kože. Ako je ispostavljanje višegodišnje i prekomjerno, može dovesti  do pospješenog staranja kože i čak kožnog raka. U određenim primjerima može uzrokovati alergične (ovisne od imunološkog sistema) i fototoksične reakcije (neovisne od imunološkog sistema - oštećenja kože zbog reakcije među sunčanim zrakama i tvarima, koje nanosimo na kožu ili jedemo/pijemo). Krivci za posljednje su najčešće preparati (parfemi, pripravci od bogorodične trave – kantariona), koje nanosimo na kožu prije ili u vrijeme sunčanja. Za nastanak fototoksičnih reakcija su nemalo puta odgovorni i različiti lijekovi (lijekovi za sistemsko liječenje akni, peroralni antidiabetici, kontraceptivi, antibiotici, nesteroidni antireumatici,..) Preparati, koje nanašamo na kožu, kao lijekovi, koje uzimamo oralno, naime uzrokuju fotosenzibilnost kože i s tim mogućnost nastanka fototoksične reakcije.

Zašto dolazi do štetnih učinaka sunca?
 

Sunčevo zračenje tvore zrake različitih valnih dužina. Pri ispostavljenosti suncu najprije osjećamo toplinu, to su infracrvene zrake, koje nisu opasne za kožu. Sunčane opekline i druga oštećenja kože uzrokuju ultraljubičaste zrake. Intenzivitet sunčevog UV zračenja se u zadnjim desetljećima povećava, jer se stanjuje zaštitni sloj ozona u gornjem dijelu atmosfere i zato do zemaljske površine dolazi više UV zračenja nego u prošlosti.
UV zrake dijelimo glede na valnu dužinu na UVA, UVB i UVC  zrake.

Za nastanak sunčanih opeklina najvažnije su UVB zrake (290-320 nm), koje mogu prodrijeti u kožu do njenih bazalnih slojeva te je oštećuju. UVB zrake blokiraju gusti oblaci, gusto tkana odjeća i staklo. Većina UVB zraka prodre na Zemlju pri jasnom nebu, sredinom dana i ljeti, manje opasne su, kad je sunce nisko, u predjelima s većom zemljopisnom širinom, zimi, ljeti rano ujutro i kasno uvečer.

Slika 1: Učinak UV zraka na kožu

UVA zrake (320-400 nm) su mnogo manje opasne za nastanak sunčanih opeklina. Apsorpcija i rasap UVA zraka u atmosferi je zanemarljiva, posebice kad je sunce nisko na nebu. Budući da Zemljinu površinu doseže približno 20 puta više UVA nego UVB zraka, itekako doprinose cjelovitoj ispostavljenosti UV zrakama.
U usporedbi s UVB zrakama prodiru dublje u kožu i zato uzrokuju oštećenja njenih dubljih slojeva. Prodiru kroz oblake, laganu odjeću i neobojeno staklo, kroz dan i tijekom cijele godine, zato do određene mjere uzrokuju stalna oštećenja kože, koje uopće ne opažamo, međutim odgovorni su za ubrzano starenje i nastanak kožnog raka. Te zrake imaju veoma veliki utjecaj na slabljenje imunološkog sustava kože.

Slika 2: Usporedba prodiranja UVA i UVB zraka

Štetni utjecaji sunčeve radijacije na kožu i osnovne preporuke za zaštitu

U drugoj polovici 20. stoljeća su se pri masovnom izlaganju sunčevoj svjetlosti počeli pokazivati raznovrsni štetni učinci na koži, koje većinom uzrokuje djelovanje ultraljubičastog dijela spektra sunčevog zračenja. Već dugo su poznate rane posljedice prekomjernog ispostavljanja suncu, kao što su npr. sunčeve opekline kože. Uvijek više znamo i o dugoročnim posljedicama.

Koristite sredstva za zaštitu od sunca, koji primjerno štite vašu kožu od UVA i UVB zraka.

Sunčev zaštitni faktor (eng. »sun protection factor« - SPF) je vrijednost, koja označava 'snagu' proizvoda za zaštitu od sunčeve opekline kože, dakle prije svega od UVB zraka. Ako ima proizvod npr. SPF 10, znači da smo poslije korištenja istog slobodno na suncu 10x duže, nego ako bi bili nezaštićeni.

Tabela I: Vrijeme vlastite zaštite i preporučen SPF u ovisnosti od tipa kože, boje kose i očiju

Uz zaštitu od UVB zraka (označena sa SPF) mora sretstvo za zaštitu od sunčevim zrakama štititi i od UVA zraka. Budući da SPF štiti prije svega od opeklina, mogu zaštitna sredstva samo s UVB zaštitom pobuditi lažni osjećaj sigurnosti, kožu ne štite od opasnih UVA zraka. Zaštitu od UVA zraka na proizvodima označava standardizirani žig UVA, kojeg industrija uvodi na oznakama svojih proizvoda. Taj žig znači, da proizvođač jamči, da je zaštita od UVA zraka minimalno 1/3 zaštite od UVB zraka - t.j. 1/3 navedenog SPF-a.

Slika 3: Logotip, koji označava i jamči da je zaštita od UVA zraka minimalno 1/3 zaštite od UVB zraka

Tabela II: Podjela zaštitnih faktora po kategorijama

Za postizanje SPF 50 u pripravcima za sunčanje potrebno je u usporedbi sa SPF 30 ugraditi 50-150% više filtera  (ovisno od same formulacije i vrste filtera). Zaštita je teoretski dalja npr.:

• SPF 30 – 15 min bez zaštite x 30 = 450 min (7,5h)
• SPF 50 - 15 min bez zaštite x 50 = 750 min (12,5h)

Kod tog izračuna potrebno je uzeti u obzir slijedeće čimbenike:

• fizička aktivnost
• znojenje
• kupanje, tuširanje
• brisanje s ručnikom
• odijevanje nakon aplikacije proizvoda za sunčanje

Sve to izrazito smanjuje učinkovitost zaštitnih proizvoda, zbog čega je potreban nanos više puta!
Zbog toga nema smisla upotrebljavati proizvode s izrazito visokom zaštitom, jer realno gledano, nanosimo proizvod za najviše nekoliko sati (2-3 sata). U ljetnom vremenu, kad se koriste ti proizvodi, teško se suzdržavamo od gore nabrojanih aktivnosti, zbog čega se izgubi zaštita i potrebno je proizvod tako ili tako ponovno nanijeti. Baš ništa nam ne pomaže ako smo se namazali s npr. faktorom 50+.

Moramo također biti svjesni da glede zaštite od UV zraka faktor 50 i faktor 30 djeluju skoro jednako.  Faktor 50 zaustavi samo 1-2% više UVB zraka nego faktor 30.

Tabela III: % zaustavljenih UVB zraka pri danom zaštitnom faktoru

Nanošenje proizvoda za zaštitu od sunca nažalost nije jedina i također dovoljna mjera za zaštitu od štetnih utjecaja sunca!

Čega još moraju potrošači biti svjesni?

dovoljna količina proizvoda – preporučena  količina kreme ili mlijeka pri jednokratnom nanosu za cijelo tijelo odraslog čovjeka je približno 35 mL – to znači približno 2 vrhom pune jušne žlice. Tu količinu potrebno je nanijeti barem 20 min prije sunčanja i nanos ponoviti nakon svakog kopanja ili otiranja s ručnikom! 
Zaštitni sloj proizvoda zbog različitih uzroka nakon dva do tri sata izgubi učinkovitost. Svaka 2-3 sata moramo nanos obnoviti, pritom ne smijemo zaboraviti  uške, zatiljak i  hrbat stopala.

potrebno je zaštititi  i usnice s primjernim mazalom za taj dio tijela sa SPF barem 15.

ne ispostavljajte se suncu među 11. i 15. sati, za osjetljive među 10. i 16. sati, jer je tad sunce najsnažnije

kad nije moguće izbjeći ispostavljanje suncu, potrebno je tijelo zaštititi još s odjećom i pokrivalom te sunčanim naočalama. Pokrivala neka budu bez rupica.  Odjeća neka bude iz prirodnih materijala, neprozirna i neka pokriva čim veći dio tijela. UV prohodnost tkanine ovisna je također od vrste vlakana (preporuča se pamuk). Dodatno utječe i sadržaj vode (mokra istovrsna odjeća ima obično niži zaštitni faktor nego suha, jer voda među vlaknima snižava odbojnost materijala; vlažnoj odjeći iz viskoze i svile se zaštitni faktor povisi, jer pri bubrenju vlakana dolazi do smanjivanja pora među vlaknima).

zaštita dojenčadi i male djece s upotrebom šešira, prikladne odjeće, sunčanih naočala i sjene

poticanje izvođenju pravila sjene: potraži sjenu, kad sjena tvojeg tijela postane kraća od dužine tijela.

Razlika među organskim i anorganskim UV filterima

UV filtere, koji se upotrebljavaju u proizvodima za sunčanje dijelimo na dva tipa:

• ORGANSKI (kemijski) filteri
• ANORGANSKI (fizikalni) filteri

ORGANSKI filteri

Njihova karakteristika je da prodiru u povrhnjicu te apsorbiraju UV zračenje (promijene ga u toplinu, koja nije štetna) i blokiraju njegovu transmisiju (prolaz) dublje u kožu.

Prednosti:

• zbog upijanja je mazljivost proizvoda bolja, isto tako je osjećaj na koži ugodniji.

Slabosti:

• kod pojedinaca s osjetljivom, alergijama podložnom kožom, mogu uzrokovati alergije
• većina organskih UV filtera štiti od UVB zraka, rijetki od UVA. Neki među njima  imaju slabost da su fotolabilni – raspadaju  pod utjecajem UV zraka. Zato su potrebni stabilizatori (najčešće drugi filteri), koji djeluju sinergijski s UVA filtrima (dopunjuju se) i štite ih od raspadanja.

ANORGANSKI filteri

• Ne upijaju se – ostaju  na koži. UV zračenje odbijaju i rasprše. Po konzistenciji su to prašci (titanov dioksid ili cinkov oksid).

Prednosti:

• budući da ostaju na koži vjerojatnost pojave alergija je izrazito mala, zato su preporučljivi za ljude s osjetljivom kožom i prije svega za nježnu dječju kožu.
• većina tih filtera su širokospektarni (znači da štite u širokom valnom području) zbog čega štite od UVB i UVA zraka.

Slabosti:

• zbog samog oblika filtera (prašci) mazljivost je slabija. Budući da se ne upijaju (što je prednost!), ponekad je koža po nanosu bjelkastog izgleda.
  Ako smo pritom svjesni, da je ta neugodnost zapravo posljedica prednosti takvih proizvoda, onda mislimo, da je ta minornog značenja.

Proizvođači filtrera su naravno u želji, da zadovolje potrošača razvili posebni oblik fizikalnih filtera, koji ne puštaju bijeli film na koži. Radi se naime o kemijski jednakim filterima, razlika je u samoj obradi. Prah samelju u jako male dijelove (nanodijelove). Znanstveni dokazi glede penetracije nanodijelova u kožu su još uvijek nedovršeni. Vjeruje se da nanodijelovi veličine 10 nm prodiru u povrhnjicu i kroz nju u dublje slojeve kože, međutim dijelovi veličine 20 nm ili veći, ne bi imali tu sposobnost.

Još uvijek ostaje zabrinutost pri:

• daljoj upotrebi, 
• upotrebi na oštećenoj ili oboljeloj koži, 
• upotrebi veće količine proizvoda

Primjeri takve upotrebe proizvoda s nanodijelovima još nisu bili ispitani. Dakle, kakva je situacija s prolaskom UV filtera u obliku nanodijelova pri proizvodima za sunčanje, koji se koriste u velikim količinama, na cijelom tijelu i nemalo puta na od sunca i vjetra oštećenoj koži?

Ne zaboravimo, da je prednost uporabe fizikalnih UV filtera u obliku nanodijelova u usporedbi s konvencionalnim fizikalnim UV filterima, samo u estetici odn. izgledu na koži - dakle bjelkastog filma na koži stvarno nema, međutim sigurnost upotrebe istih još uvijek nije potpuno razjašnjena i potvrđena.

Odluka je vaša!

Nina Kroflič, mr.ph.